Izložba: 50 GODINA LABINSKIH ATELIERA (FOTOGALERIJA)

31.1. – 15.3.2020.

Ovogodišnja manifestacija Noć muzeja, petnaesta po redu, podsjeća na važnost "muzejske povijesti, sadašnjosti i budućnosti", a središnja je tema  velike obljetnice hrvatskih muzeja. Iako organizator manifestacije Hrvatsko muzejsko društvo ističe,  u prvom redu, dvije velike obljetnice – 200 godina Arheološkog muzeja u Splitu i 140 godina Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, istodobno ukazuje i na širi kontekst. Neke od njih povezujemo s fenomenom labinskih atelijera, posebice podtema "Odnos muzeja i lokalne zajednice".     
Odjel moderne i suvremene umjetnosti Muzeja grada Kaštela izložbom 50 godina Labinskih ateliera, 1968. - 2018., želi upoznati svoju publiku s okolnostima nastanka, značenjem, rezultatima a ponajviše   umjetničkim djelima nastalima tijekom likovne akcije nazvane Labinski atelieri.  Likovne umjetnike, povezane s Labinom okupila je  ideja oživljavanja svoje lokalne sredine. Udružili su se u likovnu skupinu u trenutku gospodarske i socijalne krize izazvane  zatvaranjem labinskih ugljenokopa. Gospodarske teškoće ugrozile su i sam opstanak  tog srednjovjekovnog gradića, gdje  rudarska djelatnost započinje pod mletačkom vlašću još 1420.
Okupljeni umjetnici organizirali su prvi put zajedničku izložbu u travnju 1968. u novootvorenom galerijskom prostoru Narodnog muzeja Labin, što je bio  preduvjet svemu što je uslijedilo. Podupirali su ih priznati povjesničari umjetnosti, pisci predgovora kataloga izložaba i  članovi Komisije za izbor radova. Postupno je manifestacija Labinski atelieri postala značajan kulturni regionalni događaj vidljiv i šire,  priređivanjem izložaba diljem tadašnje države, ali i u inozemstvu. Privlačili su brojne umjetnike i  postali su neprocjenjivo bogatstvo i čimbenik za oživljavanje, a dijelom i opstanak svoga grada. Pokrenuli su intenzivniju izlagačku djelatnost a pojedini likovni umjetnici su se uspješno afirmirali i značajno pridonijeli hrvatskoj kulturi i umjetnosti. Lokalna uprava s gradonačelnicima, prepoznavši vrijednost i potencijal u umjetnicima i njihovu stvaralaštvu, omogućili su tijekom niza godina otvaranje  atelijera – radnih i radno - stambenih prostora. Pokretači Labinskih ateliera, posebice Josip Diminić,  idejni  začetnik, pokrenuli su još jedno labinsko kulturno i umjetničko "čudo“. Uz pomoć Quintina Bassania i Milene Lah osnovali su  Mediteranski kiparski simpozij – Dubrova, koji je rezultirao  parkom  od  preko devedeset skulptura na otvorenom. Integrirani je dio Parka skulptura Dubrova „Bijela cesta“ s dionicama hrvatskih  i svjetskih umjetnika, najpoznatiji je hrvatski primjer land arta.  
Danas je Labin  sadržajan i šarmantan gradić s očuvanom izvornom arhitekturom, sa za javnost otvorenim  umjetničkim atelijerima, s Muzejom koji čuva, proučava, istražuje i prikuplja umjetničke, crkvene, arheološke i etnološke predmete i modelom rudnika, jedinstvenim u istočnom dijelu Europe.
Na izložbi 50 godina Labinskih ateliera izložene su slike, grafike i tri skulpture nastale između 1959.  i 1991.  Većina djela nastala je u šezdesetim i sedamdesetim godinama 20. stoljeća. Izložene slike izrađene su različitim tehnikama, od sitotiska, litografije, ulja na platnu preko neformalnih praksi pristupa materijalima. Rješavajući razne kompozicijske zadatke neki od autora pribjegavaju, ovisno o unutrašnjem nagnuću, prema geometrijskim ili  pak organskim formama, a drugi  "govore" jezikom znaka ili simbola. Većini je polazište u predmetnom svijetu prepoznatljivih, ili barem asocijativnih motiva, a drugima se, unatoč predmetnom kontekstu, slikarskim ili kiparskim postupkom, potpuno gubi  veza s motivom. Većinski je  uporište umjetnosti labinskih atelijera vrijednosti koje su zacrtali udruženi umjetnici  Eksperimentalnoga atelijera osnovanog 1951. u Zagrebu  (EXAT 51), koji su se zalagali za apstraktnu umjetnost, individualnost, jednaku vrijednost i sintezu svih umjetnosti, nasuprot socrealizmu, koji je prevladavao kod nas samo u prvoj polovini šestog desetljeća 20. st. Kasnije se to nastavilo Novim tendencijama (1961. – 1973.) zahvaljujući pojedincima i grupacijama progresivnih ideja i  nastupa u tadašnjem vremenskom i sadržajnom kontekstu, a radovi labinskih atelijera  dijelom odražavaju suvremena zbivanja na široj likovnoj sceni tog vrlo živog i plodnog umjetničkog razdoblja.